Text is written in croatian, if wont to read about proteins in daily life do this: click with right side of mouse, choose translate, choose your languagues an wait, google will translate it for free just for you! This is the modern benefits, you have learned one of them, congrats!

Proteini, vježbanje i prehrana

O proteinima se sve više piše i razmišlja, svatko tko počinje vježbati naići će na tekstove i preporuke o važnosti konzumiranja proteina u izgradnji mišića i pomoći kod treniranja, dućani zdrave hrane, dućani sportske prehrane prepuni su proizvoda sa proteinima u raznim ambalažama i sa različitim cijenama. Jesu li oni baš zdravi kako stoji na njihovim deklaracijama, jesu li svi podatci baš istiniti, jeste li se zapitali? Da nemate vremena za svoj put nije istina, priznajte sebi!

Proteini vam trebaju, to je polazna činjenica. Analizirati ćemo zašto i kako da ih nađemo u prirodnom obliku.

Svaki oblik života počinje na staničnoj razini, za izgradnju stanica potreban je protein, vidite zašto je važan, on pomaže izgradnji tijela, zamjeni starih stanica sa novima, ako gradite muskulaturu, izdržljivost, snagu, a i inače, vam treba protein, bjelančevina, aminokiselina koji upravlja životom svake vaše stanice. Logična teza, zar ne? Najčešće se u nekim novim fazama života (pubertet, manjak željeza, menopauza, bavljenje sportom, oboljenje tijela i sl.) javlja intenzivniji interes i potreba za proteinima, koji bi zapravo trebao biti konstantan jer su proteini najvažnija hranjiva tvar koju morate uzimati bilo iz mesa ili drugih namirnica.

Internet i časopisi su prepuni savjeta o prehrani, pitate se čemu još jedan, e pa zato jer je drugačiji i polazi od osnovnih ljudskih potreba. Svi ti savjeti nisu pretjerani, hrana današnjeg čovjeka se radi zagađenosti ekosfere tretira kemijski, unosi u organizam bez prethodnog čišćenja kemijskog tretiranja, modificiranja i inih modernih načina uništavanja života. Potrebno je pratiti kako se hraniti današnjim lošim proizvodima i pri tome ne razboliti. Ovaj je tekst samo doprinos tome. Jedno istraživanje u gradu Zagrebu u okviru projekta financiranog sredstvima Europske komisije pokazalo je da se na salatama koje su u prodaji (analizirane sa tržnica i trgovinskih centara, zatvorene, one za komzumaciju bez pranja) nalaze mnoge bakterije, poglavito se pokazala visoka razina Eserihija coli. Istraživanje je imalo cilj naći način da se odstrane bakterije sa salata. Jedino je bakterije uklonilo slijedeće: salata ostavljena oko 2 sata u hladnoj vodi u koju je stavljena žličica limunske kiseline. Ili drugi primjer, za vrijeme rata devedesetih godina na Balkanu, strane vojne postojbe su dobivale naputak o konzumaciji svježeg voća i povrća koji kaže da se voće i povrće radi zagađenosti ne smije jesti bez da prethodno ne odstoji 2-3 sata u hladnoj vodi.

Kvalitetnih proteina nema samo u vrećicama iz fit ili bio dućana. Ako analiziramo gdje se nalaze u prirodnom obliku i kombiniramo te dijelove u cjelinu obroka, riješili smo sve. Šećer je uvijek bio loš izbor, ako se prehrana bazira na šećeru od malena teško ga je izbjegnuti ako je organizam naviknut na šećer koji stvara ovisnost i potrebu. Bijeli šećer se zamijeni fruktozom, tvorničke slastice prirodnima (nutela domaćom kremom od lješnjaka i kakaa bez šećera), grickači kolačima i domaćim sladoledom i voćem. Nakon spavanja, organizam je probavljao i razgrađivao hranu, najbolji je hranjiv energetski doručak. Iznenadili bi se koliko malo ljudi jede kvalitetno nakon spavanja, ili uopće ne jede, a organizmu je potrebno da se pokrene nutrienata, ali kvalitetnih. Voće i povrće treba nositi sa sobom u malim posudama i jesti pomalo u danu, kao međuobrok, nemaju kalorija, a nutritivno su visoko vrijedne namirnice. Neće vam trebati čokolada, jedete čokoladu i slatko zar ne, naročito na poslu? Recite si zašto, a zašto ne biste zamijenili kikiriki maslacem i voćem recimo. Za hladnih dana posudu držite na prozoru, u ljetu na klima uređaju i bit će bolje od sladoleda, ako ste baš ovisni o čokoladi, uzmite onu za kuhanje.

Primjeri doručka bogatog proteinima (bez šećera naravno):

• chia kruh ili skandinavski, švedski (neki bogat sjemenkama, još bolje domaće napravljen), namaz od lana, šunka, buđola, prđut, paradajz, gorkasta salata pr. rikola ili matovilac, ribana mlada mrkva, komadi celera i sl.
• na ulju pečeni komadi špeka, na njih lagano razbijete jaje da ostane cijelo, malo se zapeče pa žlicom samo poljeva vruće ulje po jajetu da ostane cijelo i razliva se slasno u tanjuru.
• Grčki jogurt sa narezanim bademima, orasima, pistacijama, sjemenkama lana, chia, suncokreta, sjeckanim voćem smokvama, jagodama, brusnicama, možete staviti i meda ili kikiriki maslaca
• Tost sa utisnjenim i namazanim avokadom, paradajz, pršut, špek, salata ili friški krastavac
• Banane narezane, premazane medom, posute orašastim plodovima i sjemenkama i n akraju cimetom
• Mozarela ili grčki sir, svježa narezana salata, sjemenke, prah spirulina alge, prepečen pršut ili šnite špeka na tavi, narezana svježa paprika
• I da, kava bez koje se ne može. Bademovo mlijeko bez laktoza i šećera prodaje se svugdje, ugrije se i doda u espresso kavu ili nesicu ili već koju kavu pijete, ponese se sa sobom u posudici (shakeru, termosici, kava čaši) i pije polako ujutro. Tako ispušta proteine u tijelo, drži vas budnim i još bolji efekt – sitim do ručka. Obično mlijeko stvara sluz u organima, treba ga zamijeniti bademovim, kokosovim, rižinim, sojinim ako vam baš fali. Čovjek je sisavac koji mlijeko koristi samo kratko dok ne pređe na krutu hranu i tu treba stati. Jogurt, kefir je već drugačije obrađen i koristan sa alkalne strane.

Proteini asociraju na vježbanje, na potrebu dodatne prehrane zbog intenzivnijih potreba odnosno pojačane fizičke aktivnosti ili na disbalans inzulina uzrokovan metaboličkim promjenama organizma. Najbrže snagu razvija šećer i slatko, ali to je opsjena koju treba odbaciti i zamijeniti proteinima sa malo ugljikohidrata. Proteinski ručak, riba na žaru i povrće, jednostavno. Na riječ riba većina asocira kosti i strah od kostiju. Kupite tunu ili losos odrezak, nemaju kostiju a puni su proteina, B vitamina, esencijalnih masti, brzo su gotovi na žaru ili uvaljani u brašno i prženi u ulju i cijenom ne premašuju ribu u konzervi. Obrok se preporuča barem jednom tjedno, iako ima i mnogih drugih riba sa malo kostiju ako su vam one problem: orada, brancin, pastrva.

Ako mislite da proteini trebaju samo sportašima i onima koji vježbaju, recite mi zašto vi ne vježbate? Ma još bolje, recite sebi zašto! Ja vam svaki dan vježbam nakon posla pola sata do 45 minuta, kombiniram yogu, tae kwon do vježbe i tai chi, ukratko ono što najbolje znam da radim ispravno. Ako nemate iskustva, naučite, upišite tečaj, gledajte na You Tube kanalu, skinite aplikaciju na mobitelu, posudite cd, pretplatite se na tv kanal sa vježbama, ma sve vam je nadohvat u okolni. Ne treba vježbati radi vježbanja već da se tijelo rastegne, pokrene, bude u formi, da se duh koji ne može van iz tijela opusti i poleti. Ako osjetite bol, imate odmah jasan komunikacijski kanal sami sa sobom što treba popraviti, ne morate sve ostaviti tijelu, možete mi i samo pomagati dodacima prehrani, promjenom načina života i vježbanjem.

Zaključno, mislim da vam ne trebaju dodaci proteina, nađite ih u prirodom obliku i spojite u prehranu, neće proizvesti nuspojave i bit ćete bolje ali ako se riješite šećera i zamijenite ga drugim oblikom slatkoga. Proteina ima u mesu, ribi, jajima, siru, paradajzu, najviše u sirutki i zrelim trešnjama, najzdraviji su proteini crvi u trešnji a ne trešnja. Ne trebate postignuti vrhunce u svemu, pa i vježbanju, dovoljno je da pomognete organizmu da najbolje radi, da se brinete za njega kao što on brine da vama bude dobro. Nađite svoj put, sprijateljite se sa sobom i živite zadovoljno.

https://www.facebook.com/radulovic.com.hr/