Razmišljanja žena u kontekstu ravnopravnosti spolova se razlikuju ovisno o geolokaciji. Globalni gender gap (analiza iz 2014. izrađena na temelju praćenih podataka u periodu 2006-2014.) se prati kroz četiri glavne kategorije: mogućnostii participacija žena u gospodarstvu, mogućnosti i pristup obrazovanju, sudjelovanje u kreiranju politika i mjestima gdje se donose odluke i zdravlje žena. Analize obuhvaćaju 142 zemlje (http://reports.weforum.org/global-gender-gap-report-2014/report-highlights/) na temelju 14 indikatora. Zemlje Europske unije su visoko rangirane na ljestvici ravnopravnosti spolova (poželjne destinacije za život žena). Na teritoriju Europe i središnje Azije (teritorij I) Island je najviše rangiran, prvi sa 86% ukupno postignute ravnopravnosti spolova u poslijednjih šest praćenih godina, Finska na 2. mjestu, Norveška 3., Švedska 4., Danska 5. Nikaragva 6.,Njemačka na 12., Francuska na 16., Slovenija na 23. mjestu pr. usporedba sa zemljama sjeverne Amerike gdje je Kanada na 19. a USA na 20. mjestu. Drugačije rečeno na prostoru Europe su u četri kategorije vidljivo je da su rezultati jednakosti spolova postignuti u više od 90%. što je gotovo ispunjen zacrtan cilj provedbe politika. Hrvatska je rangirana na 55. mjestu. Uporedba se kreće od 2006. kada je Hrvatska bila na 16. mjestu od 115 zemalja. Sve je sažeto u dolje navedenim grafičkim prikazima (izvješće 2006-2014. za ravnopravsnost spolova u Hrvatskoj) i ne treba ih objašnjavati.

Tako se naprimjer može isčitati iz zaključaka Svjetskog ekonomskog foruma 2014. da je nova tema u ovoj kategoriji otvorena u aspektu sigurnosti žena u kretanju prostorom u velikim gradovima svijeta. Polazna činjenica jeste teza da li, i koliko je žena sigurna kada se sama vraća sa poslovne ili privatne večere u velikom gradu. Tada se nameću potrebe za nekom aplikacijom koja će povezivati kretanje putem GPS sa lokatorom ili osobom koja može pratiti kretanje žene, ili sa tijelima javne vlasti u slučaju kritičnih mogućih događanja.  Neki od pozitivnih primjera iz prakse: SafetiPin jadan od tisuće projekta trgovine aplikacijama (http://safetipin.com) u području sigurnosti i zaštite žena; UN pokreće inicijativu Safe Cities Global Initiative (http://www.unwomen.org/en/what-we-do/ending-violence-against-women/creating-safe-public-spaces); Kairo pokreće u okviru resora Ministarstva prostornog planiranja izrade sigurnosnih urbanih vodiča za žene kompatibilne sa izradom prostornog plana razvoja grada. Kretanjem novo nastalih konfliktnih i teroristički nastrojenih odnosa otvara se pitanje sigurnosti žena i djevojaka u prostoru susjedstva; kretanjima od-do škole ili posla, slobodnih aktivnosti, rekreacije, ostvarivanja u kreiranju političkog života u gradovima. Nadalje osim nasilja na otvorenom, javlja se porast nasilja nad ženama psihičke ili seksulane prirode uzrokovane samo-edukacijom net-generacija, kojima u odgoju i kreiranju stavova više značaja pridaju site-ovi na internetu, društveno umrežavanje, video likovi i dr. od roditeljskog, obiteljskog i nadziranog obrazovanja, pa čak i sustavnog odgoja putem školstva. Otvara se prostor za seksualne nastranosti, treffiking, zlostavljanje na internetu, ulici, okolini. Politika ravnopravnosti spolova se kreće razvojem u smjeru pravno reguliranih normativa i legislative, za koju se pokazuju potrebe za reevdiranjem u novo nastalom vremenu međunarodnih kretanja. Srećom Hrvatska je iz aspekta sigurnosti žena u prostoru urbanih kretanja poželjna destinacija, ali je zanimljivo pratiti kako se politike ravnopravnosti spolova različito razvijaju i oblikuju ovisno o potrebama pojedine prostorne geografske cjeline. Još je interesantnije kako se nova ekonomija 21. stoljeća prilagođava političkim promjenama, što možemo najbolje vidjeti na primjeru kako je temeljem zaključaka o potrebama ravnopravnosti žena u Indiji (prosinac-siječanj 2014.) Uber 23/02/15 pokrenuo samoinicijativno partnerstvo između SafetiPin i Ubera na pokrivanju prostornih karata koje su sigurne za kretanje sa ambicijom globalnog pokrivanja u partnerstvu, nastavno na teritorij Bogotija, Nairobije u pokrivanju 20.000 km gradskih cesti i područja. Projekt parterstva počeo je 25. veljače i traje do 25. srpnja 2015.. Osnivači dviju tvrtki sklopili su ugovor, a država i grad New Delhi im je omogućio logističku i pravnu podršku. Vrlo jednostavno i u kratko vrijeme ostvareno, bez puno barijera projekt je započeo s implementacijom. Uberovi vozači tijekom dana a oseban naglasak na sigurnost žena je tijekom noći kada prikupljaju podatke bilježeći ulice, situacije, kretanja, impresije, komentare, te telefonskim snimkama i video zapisima, koje označuju bodovima, razrađenima kroz kategorije, šalju ih SafetiPin središtu (osnivač Ashish Basu), koji podatke objedinjuju u sigurnosne karte. Sa druge strane SafetiPin prikuplja podatke putem javno otvorene rasprave i utisaka sa terena. Partnerstvo dvije moderne tvrtke tijekom provedbe projekta pokazalo se ključnim u razvoju novih instrumenata za provedbu politike ravnopravnosti spolova u svijetu. Kombinacija je win-win, SafetiPin je oduševljen ponudom Ubera za partnerstvom jer dobiva podatke i informacije direktno sa terena koje mu osiguravaju kvalitetnu nadogradnju softwera, Uber ima sigurno tržište i kvalitetnu promociju u zemlji pokrivanja, a podupirući gender gap ima sve šanse da se na strani ženske populacije uvede u nova tržišta, ona koja su otvorena.

Nadalje, Uber bi postigao titulu najboljih cestovnih prijevoznika u klasi sigurnosti za žene (prvenstveno) i ostale putnike, i time direktno osvojio žensku populaciju koja se političkim sredstvima bori za premošćivanje gender gap-a. Poduzetništvo i ambicija za 21. stoljeće, s naglaskom na otvoreno tržište i sređene legislativne prilike za ulazak Ubera u zemlje. Sa druge strane SafeitPin aplikacija funkcionira na način da prikuplja podatke i fotke korisnika i izvješća šalje na lokalne vlasti koje podatke ugrađuju u urbanističke smjernice prostornog planiranja, te se time poboljšavaju gradske politike i uspostavlja direktno partnerstvo sa lokalnim vlastima.

Mijenjanjem politika prilagođava se i ekonomija, instrumenti provedbe su drugačiji, moderno koncipirani, umreženi i elektronski. Promjene su ključ ulaska novog doba, praćenje i komparacija sustava poslovanja na kontinentima u bilo kojem području pokazuje koliko smo blizu ili daleko određenim smjernicama razvoja gradova, politika i sustava koji u prvi plan stavlja potrebu osobe i možda čovječnost u potpuno drugačiji kontekst, onaj koji fokus interesa više ne postavlja introspektivno na subjet već ga proširuje na potrebe koje okolina pruža subjektu i služi mu za funkcionoiranje.