Europska unija nema ambiciju za daljnji integracijski stadij USE, United States of Europe ili se barem ograđuje od takvih ambicija u svim dosadašnjim javno objavljenim zaključcima. S jedne strane takva politika unije omogućuje Europskoj uniji redefiniranja temeljnih vrijednosti s vremena na vrijeme usklađujući se sa međunarodnim kretanjima političkih odnosa ostavljajući prostor za nacionalni suverenitet članica. Ipak, odluke donose političari. Europska Unija nakon Brexita u narednom proračunskom razdoblju više neće biti ista, prateći kretanja izmjena tematskih politika posve je sigurno. Ukazuje se prilika za unutarnje EU promjene u raznim područjima i ona se doista pokreću u raspravama i preporukama u značajnim temama. Dobrobit novog dizajna EU-27 mislim da će se realizirati na pojednostavljenju administrativnih barijera prilikom korištenja EU fondova, odnosno prilikom apliciranja i implementiranja istih. Veliki pomak u tom pogledu dogodio se ovih dana, posve neprimjetno analiziran u hrvatskim medijima.

Visoka grupa neovisnih stučnjaka za Kohezijsku politiku Europske unije predstavila je 8. kolovoza 2017. Final paper preporuka na  Commission’s White Paper on the Future of Europe (ožujak 2017) u kojem  naglašavaju važnost pojednostavljenja pravila i procedura za dobivanje sredstava iz EU proračuna ponajprije za gradove i županije, te daju jasne preporuke Komisiji kako da prilikom sastavljanja proračuna nakon 2020-te godine pravila skrate i većinu izbrišu.

Koji radikalan prijedlog na visokoj EU razini, ali ne i pogrešan, odnosno takav prijedlog je vjerujem izrekao svatko tko je bio korisnik EU sredstava i to ne samo jedan puta. Zanimljiv je to razvoj međunarodnih financijskih događaja iz aspekta praćenja kretanja EU fondova. Argument koji navode za ovakve odluke ponajprije leži u činjenici da će se na taj način uštedjeti vrijeme i novac onima koji se javljaju za EU sredstva. I doista, analiza odbijenih na natjecanjima za EU sredstva pokazuje gotovo nevjerojatne razloge odbijanja za koje ne biste ni pomislili, navesti ću drastične primjere: krivi font slova, krivo adresirane koverte, izostavljanje numeriranja i potpisivanja svake stanice itd koji idu u prilog odlukama za odbijanje ponude projektnog prijedloga, koji se zapravo nije niti sadržajno pogledao, niti analizirao, iako je možda sadržajno isti projektni prijedlog mogao biti i najkvaliltetnija ponuda, ali nije niti došla na svijetlo razmatranja Povjerenstvu za odabir i odluke. Strašna pomisao da se radi sitničavosti gube velike i važne stvari u EU, a istovremeno veličaju birokratska postavljanja sve viših barijera.

Interesantno je sagledati da je Komisija donijela odluku o osnivanju grupe stručnjaka 2015 za razmatranje EU fondova (koga zanima odluka neka ju pročita: EC 10 July 2015 C 2015, 4806 final, a tek nakon izlaska Velike Britanije iz EU oni donose ovakve preporuke na desetom sastanku održanom usred ljeta 2017. Podatak koji intrigira da se istraži tko tamo razmatra unapređenje kretanja implementacije EU fondova na nacionalnim, regionalnim i lokalnim razinama, naravno: predstavnici nacionalnih  i regionalnih vlasti i privatni sektor, u sastavu onih koji imaju osobna iskustva ili testimonies (kako bi EU birokrat rekao) u provedenim EU projektima iz zajedničkog proračuna. Digresija glede zajedničkog proračuna u aspektu raspona proračunskih primitka i rashoda je komplementarna ovoj analizi. Na navedenom desetom sastanku (tempo održavanja sastanka je bio 2x u 2015, 4x u 2016 i 4x u 2017 za sada) donose odluke za izmjenu postojećih pravila glede fleksibilnosti, umrežavanja, jačanja financijskih perspektiva za poduzetništvo SME s naglaskom da se poduzetnike uključi na sve razine donošenja odluka, horizontalne supsidijarnosti, usklađivanja pravila u različitim EU fondovima i istrumentima (CF, Horizon 2020, Cosmo, EFSI), redefiniranja uloga regionalnih komisija za monitoring, zabrane izmjene pravila tijekom implementiranja projekata, uvođenje principa „de minimis“, jasno postavljena i definirana pravila koja se ne može proizvoljno tumačiti i pod cijenu brisanja postojećih pravila. Poslovni sektor predlaže uvođenja pravila koja su razumljiva svima u SME, uvođenje jasnih kanala komunikacija između onih koji daju i primaju EU sredstva iz fondova, predlaže se i uvođenje kontakt točke za SME u tom pogledu, nadalje jasno definiranje organizirane i koordinirane suradnje između svih SME koji koriste EU fondove a na svim razinama (po projektu, po fondu, po državama itd).

Ako je procedura trajala dvije godine za rasprave, analize i izradu dokumenta, pa makar bio on i Final paper o pojednostavljenju procedure, birokratski je to možda realno potrebito vrijeme, ali iz aspekta korisnika EU fondova preinertno je i preskupo za provedbeno tijelo i korisnika. Ipak, EU priprema odličan napredak za stručne i obrazovne kadrove, poduzetnike i inovatore, ima nade da struka pobjedi birokratizaciju, pravilnike i kočničare! Nakon čitanja svih EU dokumenata u okviru ovog područja, možemo samo zaključiti: Napokon! Koje olakšanje kad pomisliš da će te tamo u EU institucijama netko ozbiljno poslušati i ako nisi pisao fontom koji oni žele vidjeti, ako nisi ispunio obrasce na besprijekoran način, a samo si najstručnije i najznanstvenije napisao projektni prijedlog i svjestan si svog potencijala i mogućnosti koju ti ukida netko u nekom Povjerenstvu radi administrativnih barijera, ili još teži scenarij kada struka ne prati tempo izmjena u projektu pa se suoči sa nepoznavanjem procedura, koje rezultira u velikom revizijskom vraćanju sredstava koje i niste uložili sami, već vam je proračunski projektno određen kroz EU fond. Korisnici žele tipični recimo bankarski Ugovor koji jamči brze financije uz minimalne izmjene nedefinirane (ugovorom) i fer dioničku igru tijekom implementacije. Pa zar to ne bi trebao biti obostrani konačni cilj? Naravno, u paru sa tim idu još bolja kretanja u aspektu smanjivanja birokratskih procedura u EU institucijama. U dokumentu se navodi primjer da se samo u kohezijskoj politici nalazi više od 600 stranica regulative koju prati više od 5000 stranica vodiča za provedbu politike. Ovakvim usklađenjem SME ne bi gubile vrijeme na čitanju svih pravila, već bi prvo primjenile nacionalna, a koja nema u nacionalnima njih bi nadopunili sa europskima.

Treba uzeti u obzir da su ovo preporuke koje će se nastaviti oblikovati tijekom narednih dvije godine, pomaci su radikalni, a da li će se ostvariti pratiti ćemo u proračunu. Sadašnji su bili povodljivi sa restrukturiranjem članstva nakon izlaska Velike Britanije, a izgleda da se odluke lakše i donose, barem nema velikih veta. Kako se proračun formira za 2018. pogledajte iz slike (klikom na sliku povećati ćete ju i možete proučiti. izvor: EC 2017). Nije nevažno napomenuti i da je Vlada RH (u sadašnjem sazivu) neovisno od Europske unije, a radi beskrajnih primjedbi krajnih korisnika projekata za koje su hrvatske institucije ispregovarale sredstva kroz EU fondove, pokrenula smjernice i preporuke za izmjene u pogledu pojednostavljenja procedura korištenja EU fondova na nacionalnoj razini kroz akreditirane institucije, što se može utemeljiti na činjenici da stručni kadar postavljen na politička mjesta vrlo brzo pokazuje rezultate koji su trenutno u daleko većoj prednosti od birokracije Europske unije.

Koji su bili povodi za ovakav zaokret u EU politici, pročitajte iz citata. Povjerenik za proračun Günther H. Oettinger, obrazložio je ukratko prijedlog:”Citizens expect the EU to do more, yet the EU budget is decreasing. To solve this dilemma, we must make the most out of every euro that we spend. And simpler rules make for better spending.”Povjerenica za regionalnu politiku Corina Creţu  je isktaknula: “Fewer and simpler rules mean better results and fewer errors. Let’s focus on what counts: improving the lives of citizens everywhere in Europe.”

EU proračun za 2018.